Vijesti i reakcije

IZDAJA DRŽAVE BiH NA DAN DRŽAVNOSTI

Svim građanima Bosne i Hercegovine, a Bogu mi i đetićima Drčne Gore, povodom dana 25. novembra, Parlament Bosne i Hercegovine upućuje tople čestitke povodom dana državnosti BiH, odnosno povodom dana koji je sada poznatiji kao Dan crnogorske zahvalnosti, uz iskrenu nadu da ćemo sa našom toplom braćom iz Drčne Gore još više unaprijediti analno-haverske odnose onako kako smo i navikli, damti – damti.

Inicijativa za povrat Sutorine i Kruševica vas podsjeća na sljedeće. Dana 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Varcar Vakufu (Mrkonjić Gradu). Tog dana, odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u kojima se ističe da ubuduće Bosnu i Hercegovinu i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ, a ovaj dan se danas obilježava i kao Dan državnosti BiH, tačnije Dan njene obnovljene državnosti.

Nešto više od godinu kasnije, dana 24. februara 1945. godine, AVNOJ, kao vrhovno tijelo Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ) precizno određuje granice Bosne i Hercegovine, naglašavajući da se ona uzima u granicama sa Berlinskog kongresa (sa dva izlaza na more):

AVNOJ

Bosna i Hercegovina se uzima u granicama određenim Berlinskim ugovorom. (izvor: Zbirka stenograma Predsjedništva AVNOJ-a)

nrbih

Karta NR BiH, 1946, Državno izdavačko preduzeće BiH, Litografija Rožankovski, Zagreb, 1946.

Po svim zakonima i po ustavima DFJ, FNRJ i SFRJ, kao i NR BiH odnosno SR BiH, bilo kakvu promjenu ovih granica morale su potvrditi skupštine (parlamenti) i Republika, i Jugoslavije. Kada je riječ o Sutorini, nikada se nije desila apsolutno nikakva promjena granica koja je potvrđena u skladu sa spomenutim ustavima, dakle skupština BiH i Skupština Jugoslavije nikada nisu razmatrale takvo pitanje. Izuzetak je neustavno djelovanje osoba poput Đure Pucara, ali takvo djelovanje je sprovedeno van ustavnih procedura (primjer: član 12 Ustava FNRJ), te je bilo nevažeće u pravnom okviru Jugoslavije, a i u međunarodnom okviru prilikom raspada Jugoslavije, jer se Badinterova komisija pozvala na Ustav SFRJ iz 1974. odnosno na pravne procedure SFR Jugoslavije, tačnije na član 5, stavove 2 i 4 Ustava SFRJ iz 1974. godine, a koji opet i nanovo potvrđuju da se teritoriji i granice Republika ne mogu mijenjati bez njihovog pristanka (Za Sutorinu Skupština NR BiH i SR BiH nikada nije dala pristanak za davanje Crnoj Gori).

Nakon raspada SFRJ, i bezočne agresije nad RBiH, pristupilo se i dogovaranju granica između BiH i SRJ (od 2006 Crna Gora i Srbija) koja je inače i bila agresor na RBiH između 1991. i 1995. Tokom tih razgovora se desio niz katastrofalnih proceduralnih propusta naše Komisije za granice, što je rezultiralo lošom pripremom Prijedloga ugovora o granici sa Crnom Gorom, i katastrofalnim finalnim prijedlogom, koje je prihvatilo Vijeće Ministara BiH krajem 2014. godine. Povodom toga je nastala i Akademska i građanska inicijativa za povrat Sutorine, kako bi se spriječila predaja dijela državnog teritorija Crnoj Gori. U periodu od oktobra 2014. pa sve do danas, Inicijativa je ulagala ogroman napor kako bi doprla do svijesti građana ove države i do odgovornosti naših političara. Isprva smo uspijeli dokazati činjenice, čak smo sasvim argumentirano bili potpuno dominantni na Javnoj raspravi koja se održala 24. februara ove godine, da bi potom vlasti u BiH odlučile da se obračunaju grubo sa nama. Isključen nam je svaki pristup medijskom prostoru, a vlasti su u tišini nastavile raditi svoj izdajnički posao, dok su se začuđeni građani BiH pitali šta se desilo sa Inicijativom. Inicijativa je bila u potpunosti u medijskoj blokadi, nemoćna da bilo šta napravi bez podrške medija i bez masovne podrške ostatka građana.

Nakon Javne rasprave u Parlamentu BiH, slijede ubrzani koraci vlasti BiH. Odbacuje se Rezolucija o Sutorini koju je podnio g. Denis Bećirović, te vlasti širom otvaraju vrata kako bi se prijedlog sporazuma o granici i realizirao i u Predsjedništvu i u Parlamentu:

Sutorina_kako_su_glasali_u_PD_PS_BiH_13._maj_2015a

Glasanje u Parlamentu BiH o Rezoluciji o Sutorini, 13.05.2015.

Vlasti BiH nakon toga u narednim mjesecima pripremaju teren za potpisivanje ugovora, a u avgustu ove godine ga kao druga instanca RATIFICIRA Predsjedništvo BiH (nakon prijedloga Vijeća Ministara BiH sa kraja 2014.). Uslijedila je naša reakcija u vidu Rezolucije g. Zaima Backovića za zaštitu AVNOJ-evskih granica BiH sa nadom da će ipak proraditi svijest jer su svi protivnici Inicijative tvrdili da se drže AVNOJ-a. Podsjetimo, AVNOJ-evske granice iz ove Rezolucije su gore spomenute granice koje je odredio AVNOJ 24. februara 1945. Čak ni nakon jasnog poziva u Parlamentu BiH za zaštitu AVNOJ-evskih granica koje se nebi smjele dovesti uopće u pitanje, Parlament BiH je bezočno odbacio (sic!) i ovu Rezoluciju, uz pomoć glasova PROTIV, a pogotovo uz pomoć demagoških glasova SUZDRŽAN (kako se vidi iz priloženog):

glasanje-16-septembar-o-granicama

Glasanje u Parlamentu BiH o AVNOJ-evskim granicama, 16.09.2015.

Dan 24. novembar je došao u tišini. Stidljivo je najavljena sjednica ZD PS BiH na stranici Parlamenta, a samo nekolicina ljudi je znala da se priprema finalna prodaja dijela teritorija BiH, tačnije Sutorine i Kruševica. Naime, za taj dan je zakazana sjednica ovog Doma Parlamenta BiH, a pretposljednja 89. tačka dnevnog reda bila je i RATIFIKACIJA ugovora o granici sa Crnom Gorom i od strane ZADNJEG STUBA ODBRANE – Parlamenta BiH.

Inače, taj isti dan, prije samog glasanja u ZD PS BiH, Komisija za vanjske poslove ZD PS BiH dala je pozitivno mišljenje i predložila ovom Domu davanje saglasnosti za ratificiranje Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Informacije radi, predsjedavajući ove Komisije je Dušanka Majkić, prvi zamjenik joj je Monika Tomić, drugi zamjernik je Nermina Kapetanović. Članovi spomenute komisije su: Sadik Ahmetović, Denis Bećirović, Mladen Bosić, Mirsad Đonlagić, Željko Komšić i Senad Šepić.

Crveno obojena imena su bila za ratifikaciju, narandžasta ili su bila suzdržana ili za, dok je samo Denis Bećirović bio jedini u ovoj Komisiji PROTIV ovog mišljenja, kako je i dokazao glasanjem što se vidi ispod.

Nakon ovakve preporuke, IZDAJNICI DRŽAVE BiH, nisu se ni sekunde libili ni premišljali hoće li dati ovaj teritorij Crnoj Gori. Čak je nestalo i live stream-a iz PS BiH, a i sistem za glasanje se iznenada i “slučajno”pokvario kada se došlo do 89. tačke tj. tačke o Sutorini. Za ovo imamo potvrdu lično od strane zastupnika ZD PS BiH, g. Zaima Backovića i g. Šemsudina Mehmedovića. Imena nisu dakle zbog kvara na sistemu poznata, ali po riječima g. Backovića i g. Mehmedovića, poslanici su glasali na sljedeći način (čast izuzezima koji su glasali protiv).

NAPOMINJEMO: Podaci su neslužbeni i ekstrapolirani su iz izjava troje poslanika: gđe Maje Gasal-Vražalica, g. Zaima Backovića i g. Šemsudina Mehmedovića, te iz rasprave o dnevnom redu iste sjednice koja je objavljena (24.11.2015. 12:29h), dakle:

 

Poslanici SDA za koje se čeka potvrda njihovog angažmana (poslanici sa koje predstavljaju brojevi sa upitnicima) su: Asim Sarajlić, Amir Fazlić, Nermina Kapetanović, Safer Demirović, Šefik Džaferović, Hazim Rančić, ukupnog broja 6 zastupnika, što se podudara sa brojem zastupnika ZD PS BiH tačnije njih ukupno 6, koji su nedostajali kako bi se upotpunio tačan zbir 22+10+4+5+1 koji smo dobili od tri poslanika, tako da su zastupnici SDA ovdje navedeni kao podudarajući (čeka se zvanična potvrda).

STRANKE UKUPNO (ESTRAPOLIRANI PODACI):

SDA (1 za +4? za = 5 za – čeka se potvrda, 2 protiv, 2 suzdržana, 1 nije prisutan), DF (4 protiv, 1 nije prisutan), SDP (2 protiv, 1 za, 1 suzdržan), A-SDA (1 protiv), BPS (1 protiv), SNSD (5 za, 1 nije prisutan), SDS (4 za, 1 nije prisutan), SBB (3  za – čeka se zvanična potvrda, 1 nije prisutan), HDZ (3 za, 1 nije prisutan), HDZ 1990 (1 suzdržan), DNS (1 za),

DODATNA NAPOMENA: OVI PODACI ĆE BITI AŽURIRANI UKOLIKO BUDE POTREBNO KADA DOĐEMO DO SLUŽBENIH PODATAKA!

Čestitka AGRESORU – Crnoj Gori, jer je ovaj put bez metka, samo metodom lukavosti i lobija, uz svesrdnu pomoć naše krize morala i podkupljivosti, metodom istrajnosti i odlučnosti, dobila legalno i legitimno u svoje vlasništvo, dovečerašnji drugi izlaz BiH na more, Sutorinu!

NEKA ZAUVIJEK OSTANU CRNIM SLOVIMA UPISANA IMENA IZDAJNIKA BiH, NEKA IH HILJADE I HILJADE GENERACIJA OVE ZEMLJE PAMTI GORE NEGO ĐURU PUCARA, NEKA IM SE RUKE OSUŠE I JEZICI OTPADNU ZA OVU OTVORENU IZDAJU BIH NA OČIGLED SVIH NAS!

BRAVO NARODE, BRAVO IKEBANE I POZORIŠNE LUTKICE, BRAVO PLASTELINI ZA OBLIKOVANJE I OVCE ZA ŠIŠANJE, NEKA VIŠE NIKO NE PODIŽE TON NA OVAKVU DIKTATORSKU POLITIKU NE NAŠIH PREDSTAVNIKA, NEGO NAŠIH VLASNIKA!

ZA RUBRIKU VJEROVALI ILI NE! DOZVOLILI SMO PRODAJU: 

  • 85.9 kvadratna kilometra teritorija,
  • 5,45 kilometra obale,
  • Desetine milijardi dolara vrijednosti samo u zemljištu,
  • Neprocjenjivog tržišnog potencijala u formi turizma i luke koja nije zatvorena mostom!

BOSNO I HERCEGOVINO, DOBRODOŠLA U JOŠ DUBLJI MRAK, DOBRO JUTRO RADNI NARODE DRČNE GORE!
150114073.5_xl
Alen Mahović i Nihad Aličković
Akademska i građanska Inicijativa za povrat Sutorine u BiH i AntiDayton pokret

 

 

IZDAJA DRŽAVE BiH NA DAN DRŽAVNOSTI
Komentari
Na vrh