Obavijesti

NA DANAŠNJI DAN: ZASTAVA BOSNE 1831-1832.

NA DANAŠNJI DAN:  14.09.1830. godine

Tokom borbe za autonomiju Bosne unutar osmanlijske vladavine, na današnji dan u mjesecu septembru 1831. godine usvojena je zastava koja je bila u opticaju sve do juna mjeseca 1832. godine. Pod ovom zastavom za autonomiju Bosne borio se legendarni gazija Husein-kapetan Gradašćević.Početkom 1832. godine Bosna je samo na kratko vrijeme bila oslobođena osmanske vladavine i totalne okupacije te je proglašena nezavisnost.

Zastava korištena od 1831. do 1832. godine bila je zelene boje sa žutim mjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini.Husein-kapetan Gradaščević
Iskreni borac za autonomiju Bosne
husein_gradashevich_kapetanRođen je u Gradačcu davne 1802. godine. Bio je njegov posljednji kapetan. Kapetanom najuglednije i najbogatije kapetanije u Bosni postao je u 18. godini života, nakon smrti njegova brata Murat-kapetana kojega je u Travniku smaknuo zloglasni Dželaludin-paša 1822. godine. Narod je Husein-kapetana prozvao “Zmaj od Bosne” što dovoljno govori o njegovom vatrenom karakteru. Energičan i odlučan, Husein-kapetan je bio visokomoralan, pametan i razborit, bio je u dobrim odnosima sa siromašnim i bogatim. Zna se da je bio „veliki vjernik”. Kada je 1831. godine od strane naroda izabran za bosanskoga vezira, posebnom je bujruldijom naredio da se „sve džamije i mektebi popravljaju, a tamo gdje mekteba nije bilo trebalo ih je graditi, da se službenici plaćaju na vrijeme, da se namaz džematom klanja, a oni koji to ne čine trebaju biti kažnjeni”.

Za ono vrijeme bio je dosta obrazovan čemu je posvećivao posebnu pažnju. Ni jednu odluku nije donosio po vlastitom iskazu nego se pridržavao principa savjetovanja sa suradnicima i prvacima. U svemu se oslanjao na narod. Bio je izdanak onog najboljeg što karakterizira Bošnjaka. Husein-kapetan je uživao opće povjerenje i bio je veoma poštovan. Živio je u vrijeme propadanja Osmanske države kada su nacionalizam i nacionalne države uzimale maha. Tako je bilo i na Balkanu. Bošnjaci su trpjeli ogromne ljudske i materijalne žrtve u neuspješnim ratovima koje je Carstvo vodilo, bilo u gušenju unutrašnjih ustanaka ili u međunarodnim ratovima.

Pokret za autonomiju Bosne pojavio se u takvim prilikama. Pokret je bio općenarodni i pripadao je svakom čovjeku u Bosni bez obzira na vjersku pripadnost, te su svi slojevi stanovništva uzeli učešća u njemu. Bošnjaci su u ta vremena organizirali česte sabore. Na jednom takvom zboru, u Travniku 29. marta 1831. godine, iznijeli su nekoliko zahtjeva prema sultanu. Ključni zahtjev, zbog koga se i pojavio Pokret za autonomiju, te zbog čega su se organizirali masovni protesti širom Bosne, bio je taj da Porta opozove privilegije date kneževini Srbiji. One su podrazumijevale davanje šest bosanskih nahija ovoj Kneževini.

Bošnjaci su svoju vlast u Bosni zaveli već 31. maja 1831. godine kada se javlja prvi zvanični akt Husein-kapetana el-muhakkema tj. izabranog po volji naroda. Bošnjaci su ovaj čin morali potvrditi i na vojnom polju protiv sultana. U prvom pohodu, 18. juna 1831. godine kod Lipljana na Kosovu Bošnjaci su porazili osmansku vojsku, a sam veliki vezir Mehmed Rešid-paša je, ranjen i jedva je izvukao živu glavu. Husein-kapetan je u tom trenutku načinio ključnu grešku! Povjerovao je osmanskim obećanjima o ispunjenju zahtjeva iz Bosne, a zauzvrat obustavio vojne akcije. Na saboru u Prištini augusta 1831. godine Husein-kapetan je, faktički, izabran za bosanskog valiju na prijedlog vojnih komandanata. Zvanično će se izbor desiti u Sarajevu 12. septembra 1831. godine kada je dobio naziv paše. I tada je tražio potvrdu iz Istanbula za taj čin. Prema zvaničnim zapisima i na saboru u Sarajevu Husein-kapetan je pokušao odbiti prijedlog bosanskih prvaka da on bude na čelu Bosne tvrdeći da njemu nije stalo do položaja i vlasti. Međutim, na veliko insistiranje, on se prihvatio položaja.

dio preuzet sa: Sandžak press

NA DANAŠNJI DAN: ZASTAVA BOSNE 1831-1832.
Komentari
Na vrh
X