Vijesti i reakcije

JAVNA TRIBINA “IZLAZ BIH NA JADRAN”

„Forum bošnjačkih intelektualaca“ će u subotu, 20. juna 2015. godine, održati Javnu tribinu na temu „IZLAZ BOSNE I HERCEGOVINE NA JADRAN“
Rasprava će se održati u ul. Štrosmajerova 1, u Sarajevu sa početkom u 11 sati, a uvodničar tribine bit će prof.dr. Galib Šljivo. Moderator tribine je Predsjednik „Foruma bošnjačkih intelektualaca“ prof.dr.Suad Kurtćehajić.

Tekst poziva prenosimo u cijelosti:

Pozivamo Vas da prisustvujete javnoj raspravi i putem svoje medijske kuće upoznate građane Bosne i Hercegovine sa rezultatima javne rasprave.
Uvodničar teme bit će najznačajnija ličnost na polju historije u Bosni i Hercegovini prof.dr. Galib Šljivo. Radi se o velikom ali skromnom naučniku poznatom i cijenjenom u naučnim krugovima koji je u dva uzastopna mandata bio predsjednik historičara u bivšoj Jugoslaviji i u više mandata predsjednik univerzitetskih nastavnika Bosne i Hercegovine. Prof.dr. Galib Šljivo autor je historijskih monografija sadržanih u preko deset knjiga, autor je preko pedeset obimnijih naučnih studija iz polja historijie. Za ovu temu javne tribine značajno je da je još 1977 godine autor objavio knjigu Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima kada je to bila tabu tema jer se smatralo bogohulnim otvarati pitanje crnogorskog otimanja bosanskohercegovačke Sutorine.

Profesor je 2001 godine objavio knjigu od skoro četiristotine stranica pod naslovom “Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran” što ga čini jednim od najkompetentnijih znalaca za ovu tematiku. S obzirom na aktuelan trenutak bosanskohercegovačkih granica a posebno zbog najave skorog potpisivanja ugovora o državnoj granici sa susjednom Crnom Gorom jako je važno čuti uvaženog profesora po tom pitanju koji je svoje radove zasnivao na višemjesečnim kopanjima po arhivama u Beču i drugim evropskim centrima stvarajući historijske knjige
zasnovane na originalnim dokumentima. Tokom Javne tribine bit će predstavljena i autorova knjiga o izlazima BiH na Jadran a predstavnicima prisutnih medija za njihove medijske kuće bit će i besplatno podijeljena. Galib Šljivo je znanstveni velikan koji zaslužuje mnogo veću medijsku pažnju od one koja mu je do sada iz neznanja i zbog njegove urođene skromnosti do sada data.

Dobro je da Bosna i i Hercegovina ima takve dragulje a šteta da se u samoj Bosni i Hercegovini o njima tako malo zna jer se radi o takvoj naučnoj i stvaralačkoj veličini da bi svaki punoljetan građanin ove zemlje trebao znati ko je prof.dr. Galib Šljivo. Prenosimo Vam dio pisma uvaženog prof.dr. Galiba Šljive povodom održane poslednje javne rasprave „AKTUELNI TRENUTAK BH GRANICA“ (sa posebnim osvrtom na Sutorinu) održane u subotu, 13. juna 2015. godine.

Uvažena gospodo!

Izuzetna mi je čast i posebno zadovoljstvo da vam se mogu obratiti u vezi teritorije Sutorina.

Ono što pred zainteresiranim za historiju Bosne i Hercegovine odmah izazove pitanje jeste otkud to da je Klek (Neum) ostao u sastavu Bosne i Hercegovine, a Sutorina je u sastavu Republike Crne Gore. To pitanje su mi, skoro uvijek, postavljeli prisutni slušaoci na tribini na kojima sam držao predavanje. Odgovarao sam jednostavno da sam ja istražio to pitanje do posljednjeg međunarodnog kongresa na kojem su se, između ostalih, utvrđivale međunarodne granice, pa bi tako trebalo da se računaju državne granice. Po tome je nesporno da je Sutorina teritorija u sastavu Bosne i Hercegovine A stvarno, nije. Osim toga, moj naučni projekat je i naslovljen: Bosna i Hercegovina u posljednjem stoljeću osmanske
uprave, dakle, do 1878. godine. Poslije te godine to razdoblje su istraživali istoričari austrougarskog razdoblje, perioda Kraljevine Jugoslavije ili savremnog doba. 

Istina, ja sam se u dva navrata susreo sa tim predmetom poslije 1918. godine, i to prvi put kad je SO Neum zatražila od Instituta za istoriju Banjaluka da projektira istoriju njenog kraja do 1985. godine, ali ovaj projekat nikad nije izveden zbog ratnih događaja, i
drugi put, kad je ista naučna ustanova izvela projekat Đuro Pucar Stari – život i djelo. U oba slučaja, kao direktor te ustanove, uradio sam projekat. U drugom slučaju, kao glavni i odgovorni urednik naučnog projekta “Đuro Pucar Stari, život i djelo” (Banjaluka 1989.) bio
sam u prilici da se upoznam sa arhivskom zaostavštinom, pa među spisima i bilješkama o državnim, partijskim i ličnim događajima. Nigdje nisam naišao na bilo kakav trag o Sutorini. Štaviše, ni u ličnim zabilješkama, gdje su, iako šturo, zabilježeni skoro svi događaji, o Sutorini nema ništa. Na osnovu takvih saznanja, nisam mogao zaključiti da su partijski i državni organi rješavali pitanje Sutorine, odnosno da su taj predjel ustupili Crnoj Gori.

Na osnovu ovakvih podataka, očevidno da Sutorina nije ustupljena Crnoj Gori, odnosno da je ona dio koji još uvijek pripada Bosni i Hercegovini, ili kako bi se u žargonu reklo možda je “Sutorina šapatom ustupljena Crnoj Gori.” 

Uz veliko i dužno poštovanje,
U Orašju, 11. juna 2015.
Prof. dr. sci. Galib Šljivo

Informativna služba

JAVNA TRIBINA “IZLAZ BIH NA JADRAN”
Komentari
Na vrh
X