Prvi napad JNA na teritorij Socijalističke Republike BiH, odnosno prvi čin agresije nad stanovništvom suverenog teritorija Socijalističke Republike BiH se desio kada su jedinice tzv. Jugoslovenske Narodne Armije (JNA) i rezervisti iz Crne Gore, dana 01. oktobra 1991. godine, napali, opljačkali, zapalili i do temelja uništili dva sela u SR BiH, tačnije Hrasno i Ravno u južnoj Hercegovini. Sela su bila naseljena uglavnom hrvatskim stanovništvom. Napad na ova sela, bio je prvi oružani napad JNA na teritoriju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, bez saglasnosti vlasti SR BiH, koji se tada tretirao kao dio strateškog plana za okupaciju Dubrovnika.
Nakon uništenja spomenutih sela, uslijed političke neorganiziranosti bosanskohercegovačkih političara, kao i vojne nespremnosti i neorganiziranosti, dolazilo je do nekorektnih izjava pojedinih političara, koje su unosile razdor i nesporazume u političkom vrhu tadašnje SR BiH. Propagandnim djelovanjem JNA, mogle su se čak čuti i izjave pojedinih novinara da se Ravno i Hrasno uopće ne nalaze u SR BiH.
Ukupne snage JNA, od Prevlake do doline Neretve, činilo je između 11.000 i 13.000 vojnika užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa, te pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu avijacije, te više od 120 teških artiljerijskih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.
