AKT O REAFIRMACIJI SUVERENOSTI RBIH

Dana 15. oktobra 1991. godine Skupština SRBiH je donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se predstavnici SRBiH povuku iz rada saveznih organa SFRJ dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a jednostrano i neustavno odbili djelovati po donesenom aktu. Na nivou Predsjedništva i Vlade SRBiH, donesena je odluka prema kojoj se regruti i rezervni sastav neće slati u JNA. Ujedno, mobilizirani su rezervni odredi MUP-a SRBiH i upućeni prema Bosanskoj Gradišci i Bosanskoj Kostajnici kako bi spriječili eventualne sukobe i napade na Republiku Hrvatsku iz tadašnje SRBiH. Ipak, nisu uspjeli u svom zadatku, jer su ih zaustavile srpske paravojne formacije koje su nelegalno djelovale na prostoru SRBiH.

Inače, od sredine septembra do sredine novembra 1991. godine, oslanjajući se na općine u kojim je osvojio vlast, SDS je uspostavio tzv. srpske autonomne oblasti (SAO), koje su u svim svojim djelovanjima bile nezavisne od centralne vlasti SRBiH. Kao vrhunac, uslijedio je referendum srpskog naroda, 9. i 10. novembra 1991. godine, na kojem su Srbi izglasali uspostavljanje tzv. samostalne srpske republike u granicama BiH, sa namjerom priključenja krnjoj SFRJ (tačnije Srbiji i Crnoj Gori sa većinskim pravoslavnim stanovništvom). Vlada SRBiH u Sarajevu iznijela je stav da referendum smatra neustavnim i nevažećim, tako da nije poduzela nikakve dalje mjere. Ugledajući se na poteze SDS-a, HDZ BiH igra dvostruku igru u odnosu na centralnu vlast SRBiH, te 12. novembra 1991. godine proglašava tzv. “Hrvatsku zajednicu Posavine” u Bosanskom Brodu, a 18. novembra 1991. godine u Grudama proglašava i tzv. “Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu (HZHB)”.

Na vrh