OSNIVANJE TZV. “HRVATSKE ZAJEDNICE USORA”

Iako privremeno i taktički ne dovodeći u pitanje državnu nezavisnost i teritorijalnu cjelovitost Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), je za ogromnu većinu Hrvata u Republici BiH predstavljala vrhovnu političku i društvenu instituciju. Devedesetih godina prošlog vijeka zalagala se ova stranka zalagala organizaciju Republike BiH kao složene (kon)federativne države, konstituirane od samoupravnih, etno-teritorijalnih jedinica. Na prekretnici 1991. i 1992. godine to se zalaganje posebno snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih tzv “hrvatskih zajednica” (HZ), čime se HDZ, po ugledu na SDS pripremao za ostvarenje u ovom slučaju hrvatskih etno-teritorijalnih ciljeva, ostvarivanjem etno-teritorijalnih jedinica u sastavu po HDZ-u “kon(federalne)” Republike BiH, ili ukoliko to nebi uspjelo, pripajanjem tihi zacrtanih etno-teritorijalnih jednica Republici Hrvatskoj, čime je svo vrijeme HDZ BiH podržavana u svojim ciljevima od strane Centrale HDZ-a u Zagrebu, te Republike Hrvatske u cjelini, odnosno od predsjednika HDZ-a i Republike Hrvatske – Franje Tuđmana, čime se Republika Hrvatska svrstala u ulogu agresora na nezavisnu i suverenu Republiku BiH.

Prva takva zajednica bila je tzv “HZ Bosanska Posavina”, koja je osnovana 12.11.1991. godine, slijedile su tzv “HZ Herceg-Bosna” 18.11.1991, tzv. “HZ Usora” 14.01.1992., te tzv. “HZ Središnja Bosna” 27.01.1992. godine. U zajednice su se organizirali i Hrvati na prostorima Tuzle tzv. “HZ Soli-Tuzla” i Sarajeva tzv “HZ Vrhbosna”.

Takozvanu “Hrvatsku zajednicu (HZ) Usora” sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima, sa preko 35.000 stanovnika, od najsjevernijih sela u usorskoj dolini (Prisade, Makljenovac) preko Teslića, Studenaca i Slatine do Rajševa. Uslovno rečeno “hrvatska područja” u rajonu Teslić-Komušina bila su uvezana u tzv. “HZ Usora” sve do prekida komunikacije (grad Teslić) sa sjevernim dijelom ove “HZ” tj. sa današnjom općinom Usora.

Obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko Dubrava područja od studenaca do Rajševa, kao zaseban rajon, uvežu u tzv. “Hrvatsku zajednicu (HZ) Središnja Bosna”, odnosno sa Žepčem, što je i učinjeno 24.5.1992. godine. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u rajonu Gornje Komušine, koja se u narednim tjednima proširuje i sa teslićke strane napadom na Studence.

Sve ove spomenute tzv. “hrvatske zajednice” kasnije su zajednički uvezane u vrhovnu tzv. “HZ Herceg-Bosna”, koja je naknadno organizirana kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna paradržavna organizacija hrvatskog naroda u Republici Bosni i Hercegovini, da bi potom ova “zajednica” kasnije otkrila svoje pravo lice i 1993. prerasla u zločinačku tvorevinu – tzv. “Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu (HRHB)”.

Na vrh
X