Međunarodni Dan bijelih traka se 31. maja obiljava u Prijedoru, ali i širom BiH i svijeta, s ciljem da podsjeti na sve zločine koji su u ovom gradu počinjeni nad nesrpskim stanovništvom u protekloj agresiji. Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore okače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko svojih ruku. Vlasti tzv. RS-a su nakon toga na ovom području oformile mrežu koncentracijskih logora među kojima zloglasne Omarsku, Keraterm i Trnopolje.
Predsjednik tzv. “Kriznog štaba općine Prijedor” koji je između ostalih donio gore spomenutu naredbu iz maja 1992, Milomir Stakić, osuđen je pred Tribunalom u Hagu na 40 godina zatvora. Proglašen je krivim za ubistvo više od 1.500 ljudi u općini Prijedor, uključujući ubistvo oko 120 muškaraca u logoru Keraterm, a takođe jeodgovoran i za pogubljenje oko 200 ljudi na Korićanskim stijenama, na planini Vlašić 21. augusta 1992. godine.
Pored Stakića, osuđeni je i Radoslav Brđanin, na 32 godine zatvora za progone, mučenje, deportacije i razaranje. Osim njih dvojice, Tribunal je na zatvorske kazne osudio Zorana Žigića (25 godina), Mlađu Radića i Duška Tadića (20 godina) i Duška Sikiricu (15 godina).
Pred bh. pravosuđem zatvorske kazne izrečene su za sedam osoba:
Drago Radaković i Draško Krndija (obojica po 20 godina), Željko Bulatović (14 godina), Siniša Teodorović (12 godina), Zoran Gajić i Radoslav Knežević (obojica po 10 godina), te Ismet Žerić (7 godina).
U predmetu “Prijedor” navodi se da je tokom agresije na Republiku BiH iz ove općine planski deportovano oko 20.000 nesrpskih stanovnika.
